Poiščite pot za sebe

Najvažnija ruta u županiji je državna ruta br. 6 koja vodi od obale kod Rijeke po povijesnoj cesti ‘Karolina’, preko Vrbovskog do Zagreba, dalje preko Varaždina do blizine Murskog Središća te nastavlja prema Budimpešti i Beču.

Druga najvažnija biciklistička ruta presijeca Županiju od granice sa Slovenijom kod Kumrovca preko Krapinskih Toplica i Bedekovčine do Marije Bistrice, vodi do Komina u Zagrebačkoj županiji te dalje prema Križevcima i Bjelovaru.

Treća prometno najvažnija ruta u županiji vodi dolinom rijeke Sutle uz granicu sa Slovenijom od Kumrovca preko Zagorskih Sela, Huma na Sutli i Lupinjaka nedaleko izvora Sutla do Đurmanca, gdje se spaja s državnom rutom Trakošćan.

Ta kratka, a lepa kolesarska pot vas bo popeljala po slovenski in hrvaški strani doline Sotle. Pot lahko prevozijo vse kategorije kolesarjev, saj ni veliko vzponov, celoten del pa je na asfaltni osnovi.

Značajna kružna županijska ruta povezuje sve četiri rute državne važnosti te obje prekogranične rute, a duljinom od 163 kilometra radi se i o najduljoj ruti u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Ruta vodi od Krapine preko Macelja i Trakošćana do Bednje, čini najpovoljniju biciklističku vezu od Zagreba i Krapine do najpoznatijeg hrvatskog dvorca Trakošćana, a važna je i kao alternativa glavnoj državnoj Zagorskoj ruti.

Cilj kolesarske poti “Hiže mazanke” je seznaniti kolesarje z nekdanjo gradnjo hiš za človeško življenje in “zakladi” (domače živali). Vožnja se začne pred hostlom Kumrovec. Pojdite v smeri stare vasi Kumrovec, ki si jo morate podrobno ogledati in preučiti Hiže mazanke in zidanke. Zagorske hiše so večinoma mazankove hiše.

Pisac Slavko Batušić opisao je u knjizi „Laterna magica“ svoje djetinjstvo u Zlataru koje je ovdje proveo početkom 20. stoljeća. Knjiga detaljno opisuje kako je Grad izgledao u to doba, kakva je bila kultura i način življenja. Pročitajte knjigu, sjednite na bicikl i doživite Zlatar na svoj način uzimajući u obzir informacije s početka 20. stoljeća.

Ruta Bedeković je ruta koja zahtjeva jaču fizičku kondiciju i svakako bolje vještine upravljanja biciklom. Zbog brojnih križanja sa glavnim prometnicama, možete ju prilagoditi vlastitim mogućnostima, tako da krenite bez straha i uživajte u plemićkom kraju Bedekovčine, gdje će svaki žitelj rado pomoći ako negdje zapnete.

Desinić je karakterističan kao malo zagorsko neurbano mjesto, s prostranom gotičkom crkvom sv.Jurja na mjesnom trgu, uz čovjeka seljaka koji se mučio radeći cijeli dan na zemlji s vrlo skromnim mogućnostima. Ratkayi Velikotaborski, 1502.g. postaju vlasnici Velikog Tabora, nakon obitelji Celjski darovnicom od kralja Maksimilijana II.

Ruta dobiva ime po poznatom ljekarniku Eugenu Viktoru Felleru i njegovoj obitelji koji je ogroman poduzetnički uspjeh ostvario u Donjoj Stubici. Najpoznatiji je po proizvodnji čudotvornog eliksira Elsa Fluid kojeg je nazvao po nadimku svoje majke Else. Da biste čuli ostatak priče o obitelji Feller, vodimo Vas na Fellerovu rutu gdje ćete uživati u bojama, mirisima i pogledima na Donju i Gornju Stubicu.

Krapinske Toplice procvat doživljavaju 1859. godine kada poznati trgovac Jakob Badl kupuje postojeće i gradi nove kupelji. Pored njih također se gradi hotel, lječilište, restoran (Bellevue) te se formiraju i sade parkovi i aleja. Danas su Krapinske Toplice termalno lječilište koje nudi opuštanje i odmor u termalnoj vodi, saunama i masaži. Badlova ruta biciklistička je ruta kojom ćete obići prekrasan brežuljkasti kraj Krapinskih Toplica.

Pučka škola u Velikom Trgovišću s radom je počela 1860., zalaganjem velikog ilirca Tome Gajdeka, tadašnjeg župnika u Mariji Gorici. Nastava se održavala u župnoj kleti u Jezeru koja nije bila pogodna za nastavu. U Velikom Trgovišću sagrađena je nova školska zgrada 1891., a u listopadu je počela pouka djece. Veliko Trgovišće rodno je mjesto prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Stubički kraj turistički je najpoznatiji po Matiji Gupcu i Seljačkoj buni koja se na ovim prostorima održala 1573. godine. No stubički kraj sadrži bogatu kulturno-povijesnu baštinu koju ćete otkriti na biciklističkoj ruti “Stubička baština“ u svojih 16.5 km. Ruta je obiteljskog karaktera, lagana, bez dugačkih uspona, namijenjena MTB/Gravel i trekking biciklistima.

Područje Oroslavja se u povijesnim izvorima od 13. st. pojavljuje pod nazivom Possessio Chernech (posjed Črnec), a ime Oroslavje prvi put se spominje 1474. godine. Ime Oroslavje najčešće se povezuje s imenom ptice orao – simbolom snage i slobode, ali još uvijek ostaje nepoznanica. Možda otkrijete diljem rute…

Stubičke Toplice smještene su u južnom dijelu Hrvatskog zagorja, podno sjevernih obronaka gore Medvednice, na mjestu sutoka potoka Vidak i Topličina. Povijesno se prvi pisani trag o Stubičkim Toplicama nalazi 1209. godine u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. Mnoge generacije provele su ljetne mjesece na bazenima Hotela Matija Gubec ispred kojega kreće vožnja kroz Stubake.

Klanjec, mali grad velikih i plemenitih ljudi, bogate povijesti i tradicije, prekrasne prirode i arhitekture. Najveći obol današnjoj slikovitosti i uređenosti grada dala je plemićka obitelj Erdödy koja je gospodarila ovim krajem puna četiri stoljeća! Dvorac Novi Dvori Cesargradski, iako danas djelomično urušen, jedan je od najznačajnijih dvoraca u Hrvatskom zagorju. Krenite u obilazak Klanjca biciklom i uživajte.

Ta lepa pot vas bo popeljala po čezmejnem območju med Hrvaško in Slovenijo. Za to območje so značilne številne naravne, kulturne, turistične in zgodovinske znamenitosti, vrinjeni hribi in doline potokov in rek.

Ta kolesarska pot pelje mimo bogatih zgodovinskih krajev, značilnih za prostor Zagorja. Pot se začne v središču Kumrovca, rojstnega mesta svetovno znanega državnika maršala Josipa Broza Tita.

Svakim kilometrom sve ste bliže tihoj i idiličnoj dolini rijeke Sutle. Dok se cesta polako izravnava, vi vozite lijevom obalom rijeke. S desne vam je strane Slovenija. U nastavku biciklistička ruta prolazi izrazito mirnim područjem s rijetkim automobilskim prometom.

Ta kratka kolesarska pot vas bo vodila po severozahodnem delu Krapinsko-zagorske županije, območju občine Hum na Sutli, ki je znano po 140-letni steklarski tradiciji. Ob številnih prekrasnih razgledih boste uživali v menjavanju pokrajin, razigranih hribov in senčnih dolin ob mejni reki Sotli.

Na tej kolesarski poti se izmenjujejo razgledi, do katetrih vodijo strmi vzponi, zato je pot nekoliko zahtevnejša. Ob težkih vzponih, med katerimi vas prevzame lepota okolice, še posebej izstopajo razgledi na zeleno in gozdno Kunagoro (522 m) nad Pregradom, znano po kuburaših in velikonočni tradiciji streljanja s pištolo-kuburo.

a kolesarska pot je zapletena, z manjšimi vzponi in bolj primerna za lažjo, rekreativno vožnjo skozi dve lepi dolini in znamenite zagorske terme.

Lepota te kolesarske poti vas popelje do zgodovinskih in naravnih lepot okolice Krapine in osrednjega dela Zagorja.

Lepota vsake kolesarske poti je priložnost, da v celoti spoznate vsako področje. Kolesarska pot vas bo odpeljala po severnem delu Krapinsko-zagorske županije in delu sosednje Varaždinske županije.

Kolesarska pot v okolici Radoboja in Gornjeg Jesenja je polna ohranjene narave in za Zagorje značilnih lepot pokrajine – prepletenih vrst zelenih gričev in dolin.

Ta srednje dolga pot vas bo peljala po dolini reke Sotle in po jugozahodnem Zagorju ter vas povezala z mrežo kolesarskih poti Zagrebške županije.

Pot se začne v središču Zaboka in se nadaljuje v smeri severovzhoda do križišča, kjer zavijte levo. Nadaljujte vzpon in promet bo postal bolj redek. Po vzponu boste prišli na cesto po grebenu s prekrasnim razgledom na okolico.

Ta kratka kolesarska pot vas bo popeljala po območju južno od Tuheljskih Toplic, slikoviti dolini ob potoku Bezavina do graščine Vižovlje in dolini reke Horvatske.

Kolesarska pot polna razglednih točk in prelepe narave se začne v središču mesta Sv. Križ Začretje. Na začetku ali na koncu vožnje obiščite kompleks dvorca Vranyczany.

Ta kratka in lahka rekreativna kolesarska pot vas bo popeljala po območju Stubičkih Toplic, Stubičke Slatine in Kraljevog Vrha.

Pot se začne v čudovitem parku dvorca Oroslavje, od koder začnete vožnjo v smeri vasi Bračak. V prvem delu vozite previdno do železniške proge.

Kolesarska pot je pomembna, ker povezuje nekatera od najpomembnejših točk v jugovzhodnem Zagorju, kot sta Muzej kmečkega upora in Marijansko svetišče Marije Bistrice.

Izredno težka pot! Kolesarska pot vas bo popeljala po severovzhodnem delu parka Medvednica in slikovitih gričih Stubičkega območja. Pot je zelo zahtevna in se lahko opravi le z dobrim gorskim kolesom. Vožnja večinoma poteka po poteh, ki so označene s planinskimi oznakami.

To je zelo kratka in lahka kolesarska pot, ki vas bo popeljala iz Marije Bistrice do Zeline v Zagrebški županiji. Ko se približate Zelini, vožnjo lahko nadaljujte po kolesarski poti Zagrebške županije. Opomba: To je enosmerna pot dolžine 18 km v eno smer.

Kolesarska pot se začne v središču Lobora. Nadaljujte proti severu v smeri Staroga Golubovca. Pot poteka po manj prometni asfaltni cesti ob potoku Reka.

Kolesarska pot se začne v središču Zlatara, kjer po Varaždinski ulici nadaljujte proti severu in vasi Martinšćina. Pot je v nadaljevanju mirna z malo prometa; peljite skozi naselje Borkovec do Y križišča.

Vožnjo s kolesom začnite v središču Konjščine, kjer je ogromno parkirišče. Na jugovzhodu prečkajte železniško progo do Y križišča.

Izredno težka pot! Kolesarska pot vas bo popeljala po južnem pobočju Ivančice in preko slikovitih hribov skozi vasi Belec in Gornja Batina. Pot je zelo zahtevna in se lahko izvede le z dobrim gorskim kolesom. Spust z Ivančice je še posebej težak zaradi zahtevnega terena. Vsem priporočamo, da se z Ivančice vrnete na enak način kakor ste prišli na vrh.

Jedina ruta koju su trasirale lokalne turističke zajednice u Županiji u duljoj je varijanti duga 42, a u kraćoj 34 km. Povezuje gradove Oroslavje i Donju Stubicu te općine Stubičke Toplice i Gornja Stubica u Stubičkom ‘Gupčevom’ kraju.

Ruta ‘Rimska cesta’ također je duga 6 km i ide cijela po asfaltu kao ruta ‘Mirna’, ali je linijskog tipa i s vrlo malo prometa na cijeloj trasi.

Ruta ‘Mirna’ smještena u podnožju Strahinjčice kružnog je tipa u obliku trokuta stranica dugih 2 kilometra i prolazi lijepim brdovitim krajolikom punim vinograda s pogledima na velik dio Županije.

Ruta započinje u središtu najvišeg zagorskog općinskog središta Gornjeg Jesenja na Strahinjčici.

Ruta također započinje u središtu Gornjeg Jesenja, ali najprije nakratko vodi prema zapadu, a onda skreće prema jugu i ide 3,7 km dugom i mjestimično dosta oštrom uzbrdicom do naselja Brdo Jesensko

Općina Hum na Sutli, poznata po staklarskoj tradiciji i najvećoj tvornici staklenih boca u Europi, označila je 4,4 km dugu biciklističku rutu nazvanu ‘Šetno-biciklistička staza Druškovec – Orešje – Klenovec.

Ukoliko boravite u Krapinskim ili Tuheljskim Toplicama, a niste ljubitelj suviše napornih biciklističkih izleta, nudi vam se za Zagorje jedinstvena skoro posve ravna linijska ruta.

Svega 12 km duga Biciklistička ruta 1 biser je među lokalnim rutama. Povezuje dva važna turistička odredišta te prolazi lijepim krajolikom po lokalnim uskim asfaltiranim cestama s neznatnim motornim prometom.

Ruta kreće iz Marije Bistrice s Trga Pape Ivana Pavla II, vodi prema jugu prvih 200 metara pješačkom zonom i 200 metara Zagrebačkom ulicom te skreće dolinom potoka Bistrice po uzbrdici za Podgorje Bistričko.

I Biciklistička Ruta 2 ima polazište u Mariji Bistrici, ali vodi prema sjeveru županijskom cestom za Konjšćinu.

Ruta 3 počinje u zaseoku Kovačići udaljenom od Marije Bistrice 1,5 km prema istoku, odakle ruta skreće slikovitom lokalnom asfaltiranom cestom jugu.

I Ruta 4 ima početnu točku u zaseoku Kovačići, od kojeg vodi na sjever istom trasom kao i Ruta 2, ovaj put uzbrdo 1,4 km po asfaltu i 800 metara po makadamu.

Ruta 5 počinje u Vinskom vrhu na Županijskoj cesti Marija Bistrica – Konjšćina, gdje prolazi i Ruta 2, ali odmah skreće u smjeru zapada na lokalnu mirnu usku asfaltiranu cestu prema Tugonici.

Ruta 6 jedina je linijska ruta u općini Marija Bistrica i služi kao poveznica ruta 5, 7 i 8. Polazna točka je u Tugonici odakle ruta ide ravnicom uz rijeku Krapinu 500 metara prema zapadu.

Ruta 7 polazi iz Podgrađa lokalnom mirnom asfaltiranom cestom prema jugu. Prvi kilometar ide ravnicom uz potok Bistricu, a onda skreće desno.

Najzapadnija bistrička ruta ima polazište u naselju Dubovec kod poznatog ugostiteljskog objekta „Lojzekova hiža“.

Iako duga tek 6 kilometara i označena samo malim strelicama sa simbolom bicikla, ruta Klanjec – Sveti Florijan – Goljak Klanječki spada u najatraktivnije rute u Županiji.

Za posjetitelje Tuheljskih Toplica nudi se još jedna lijepa i malo zahtjevnija ruta ‘Putovima dvaju izvora 2’.

Ruta ‘Po zagorskim bregima’ također počinje u Miljani i ide isključivo po asfaltiranim cestama bez mnogo motornog promata, ali je kružnog tipa i nešto teža za vožnju zbog više oštrih strmina.

Ruta ‘Uzbrdo i nizbrdo’ počinje u slikovitom mjestu Miljana pokraj poznatog dvorca uz granicu sa Slovenijom i vodi na sjever dolinom rijeke Sutle.