Pronađite rutu za sebe

Najvažnija ruta u županiji je državna ruta br. 6 koja vodi od obale kod Rijeke po povijesnoj cesti ‘Karolina’, preko Vrbovskog do Zagreba, dalje preko Varaždina do blizine Murskog Središća te nastavlja prema Budimpešti i Beču.

Druga najvažnija biciklistička ruta presijeca Županiju od granice sa Slovenijom kod Kumrovca preko Krapinskih Toplica i Bedekovčine do Marije Bistrice, vodi do Komina u Zagrebačkoj županiji te dalje prema Križevcima i Bjelovaru.

Treća prometno najvažnija ruta u županiji vodi dolinom rijeke Sutle uz granicu sa Slovenijom od Kumrovca preko Zagorskih Sela, Huma na Sutli i Lupinjaka nedaleko izvora Sutla do Đurmanca, gdje se spaja s državnom rutom Trakošćan.

Ova kratka, ali slatka biciklistička ruta provest će vas slovenskom i hrvatskom stranom doline Sutle. Rutu lako mogu odvesti sve kategorije biciklista jer nema puno uspona i cijelim dijelom je na asfaltnoj podlozi.

Značajna kružna županijska ruta povezuje sve četiri rute državne važnosti te obje prekogranične rute, a duljinom od 163 kilometra radi se i o najduljoj ruti u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Ruta vodi od Krapine preko Macelja i Trakošćana do Bednje, čini najpovoljniju biciklističku vezu od Zagreba i Krapine do najpoznatijeg hrvatskog dvorca Trakošćana, a važna je i kao alternativa glavnoj državnoj Zagorskoj ruti.

Pisac Slavko Batušić opisao je u knjizi „Laterna magica“ svoje djetinjstvo u Zlataru koje je ovdje proveo početkom 20. stoljeća. Knjiga detaljno opisuje kako je Grad izgledao u to doba, kakva je bila kultura i način življenja. Pročitajte knjigu, sjednite na bicikl i doživite Zlatar na svoj način uzimajući u obzir informacije s početka 20. stoljeća.

Cilj biciklističke rute „Hiže mazanke“ je upoznati cikloturiste sa nekadašnjom gradnjom kuća za život ljudi i „blaga“ (domaćih životinja). Vožnja kreće ispred hostela Kumrovec. Krenite u smjeru starog sela Kumrovec kojega obavezno detaljno razgledajte i proučite Hiže mazanke i zidanke. Zagorske hiže pretežito su hiže mazanke.

Ruta Bedeković je ruta koja zahtjeva jaču fizičku kondiciju i svakako bolje vještine upravljanja biciklom. Zbog brojnih križanja sa glavnim prometnicama, možete ju prilagoditi vlastitim mogućnostima, tako da krenite bez straha i uživajte u plemićkom kraju Bedekovčine, gdje će svaki žitelj rado pomoći ako negdje zapnete.

Desinić je karakterističan kao malo zagorsko neurbano mjesto, s prostranom gotičkom crkvom sv.Jurja na mjesnom trgu, uz čovjeka seljaka koji se mučio radeći cijeli dan na zemlji s vrlo skromnim mogućnostima. Ratkayi Velikotaborski, 1502.g. postaju vlasnici Velikog Tabora, nakon obitelji Celjski darovnicom od kralja Maksimilijana II.

Ruta dobiva ime po poznatom ljekarniku Eugenu Viktoru Felleru i njegovoj obitelji koji je ogroman poduzetnički uspjeh ostvario u Donjoj Stubici. Najpoznatiji je po proizvodnji čudotvornog eliksira Elsa Fluid kojeg je nazvao po nadimku svoje majke Else. Da biste čuli ostatak priče o obitelji Feller, vodimo Vas na Fellerovu rutu gdje ćete uživati u bojama, mirisima i pogledima na Donju i Gornju Stubicu.

Krapinske Toplice procvat doživljavaju 1859. godine kada poznati trgovac Jakob Badl kupuje postojeće i gradi nove kupelji. Pored njih također se gradi hotel, lječilište, restoran (Bellevue) te se formiraju i sade parkovi i aleja. Danas su Krapinske Toplice termalno lječilište koje nudi opuštanje i odmor u termalnoj vodi, saunama i masaži. Badlova ruta biciklistička je ruta kojom ćete obići prekrasan brežuljkasti kraj Krapinskih Toplica.

Pučka škola u Velikom Trgovišću s radom je počela 1860., zalaganjem velikog ilirca Tome Gajdeka, tadašnjeg župnika u Mariji Gorici. Nastava se održavala u župnoj kleti u Jezeru koja nije bila pogodna za nastavu. U Velikom Trgovišću sagrađena je nova školska zgrada 1891., a u listopadu je počela pouka djece. Veliko Trgovišće rodno je mjesto prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Stubički kraj turistički je najpoznatiji po Matiji Gupcu i Seljačkoj buni koja se na ovim prostorima održala 1573. godine. No stubički kraj sadrži bogatu kulturno-povijesnu baštinu koju ćete otkriti na biciklističkoj ruti “Stubička baština“ u svojih 16.5 km. Ruta je obiteljskog karaktera, lagana, bez dugačkih uspona, namijenjena MTB/Gravel i trekking biciklistima.

Područje Oroslavja se u povijesnim izvorima od 13. st. pojavljuje pod nazivom Possessio Chernech (posjed Črnec), a ime Oroslavje prvi put se spominje 1474. godine. Ime Oroslavje najčešće se povezuje s imenom ptice orao – simbolom snage i slobode, ali još uvijek ostaje nepoznanica. Možda otkrijete diljem rute…

Stubičke Toplice smještene su u južnom dijelu Hrvatskog zagorja, podno sjevernih obronaka gore Medvednice, na mjestu sutoka potoka Vidak i Topličina. Povijesno se prvi pisani trag o Stubičkim Toplicama nalazi 1209. godine u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. Mnoge generacije provele su ljetne mjesece na bazenima Hotela Matija Gubec ispred kojega kreće vožnja kroz Stubake.

Klanjec, mali grad velikih i plemenitih ljudi, bogate povijesti i tradicije, prekrasne prirode i arhitekture. Najveći obol današnjoj slikovitosti i uređenosti grada dala je plemićka obitelj Erdödy koja je gospodarila ovim krajem puna četiri stoljeća! Dvorac Novi Dvori Cesargradski, iako danas djelomično urušen, jedan je od najznačajnijih dvoraca u Hrvatskom zagorju. Krenite u obilazak Klanjca biciklom i uživajte.

Prekrasna ruta provest će vas područjem između Hrvatske i Slovenije čije karakteristike su mnogobrojne prirodne, kulturne, turističke i povijesne znamenitosti, prošarane brežuljcima i dolinama potoka i rijeka.

Ova biciklistička ruta vodi po vrijednim povijesnim lokalitetima karakterističnim za prostor Zagorja. Ruta počinje u središtu Kumrovca, rodnog mjesta svjetski poznatog državnika maršala Josipa Broza Tita.

Ruta će vas povesti asfaltiranom cestom između kućica, vinograda i voćnjaka do jednog od najljepših vidikovaca Vinagore, s crkvom sv. Marije od Pohoda, te idiličnim brežuljkastim i ravničarskim dijelovima županije.

Ova kratka biciklistička ruta provest će vas najsjeverozapadnijim dijelom Krapinsko-zagorske županije poznate po 140 godina staklarske tradicije, i to područjem općine Huma na Sutli.

Ova je ruta puna vidikovaca do kojih vode jači i strmi usponi, pa je nešto teža za vožnju. Posebno se ističe vidikovac šumovite Kunagore iznad Pregrade poznate po kuburašima i tradiciji uskršnjeg pucanja iz kubura.

Ova je biciklistička ruta položenija, s manje uspona i pogodnija za laganiju, rekreativnu vožnju kroz dvije prelijepe doline i poznate zagorske toplice.

Ljepota je ove biciklističke rute to što vas vodi povijesnim i prirodnim ljepotama okolice Krapine i središnjeg dijela Zagorja. Biciklistička ruta započinje u Krapini, administrativnom središtu Krapinsko-zagorske županije.

Ljepota je svake biciklističke rute mogućnost da u potpunosti doživite određeno područje. Ova biciklistička ruta provest će vas sjevernim dijelom Krapinsko-zagorske županije, a dijelom i susjednom Varaždinskom županijom.

Biciklistička ruta okolicom Radoboja i Gornjeg Jesenja prepuna je očuvane prirode i ljepote krajolika karakterističnih za Zagorje– isprepleteni nizovi zelenih brežuljaka i udolina.

Ova će vas srednje dugačka ruta provesti dolinom rijeke Sutle i jugozapadnim Zagorjem te će vas povezati s mrežom biciklističkih ruta Zagrebačke županije.

Ruta započinje u središtu Zaboka te se nastavlja u smjeru sjeveroistoka do raskrižja, na kojemu skrećete lijevo. Dalje nastavljate uzbrdo, a promet postaje slabiji. Nakon uspona izlazite na cestu s predivnim pogledom na okolicu.

Ova kratka biciklistička ruta provest će vas područjem južno od Tuheljskih Toplica, pitoresknom dolinom potoka Bezavina do kurije Vižovlje te dolinom rijeke Horvatske.

Biciklistička ruta prepuna vidikovaca i prelijepe prirode započinje u središtu naselja Sv. Križ Začretje. Na početku ili na kraju vožnje, svakako posjetite kompleks dvorca Vranyczany.

Ova kratka i lagana rekreativna biciklistička ruta provest će vas područjem Stubičkih Toplica, Stubičke Slatine i Kraljevog Vrha. Ruta započinje pored tržnice u Stubičkim Toplicama.

Ruta započinje u predivnome parku dvorca Oroslavje, odakle krećete u smjeru naselja Bračak.

Biciklistička ruta značajna je jer povezuje neke od najznačajnijih lokaliteta jugo-istočnog Zagorja poput muzeja Seljačke bune i marijanskog svetišta u Mariji Bistrici.

Ekstra teška brdska ruta! Biciklistička ruta provest će vas sjeverno-istočnim dijelom parka prirode Medvednica i pitoresknim brežuljcima stubičkoga kraja. Ruta je vrlo teška i moguće ju je izvesti samo dobrim brdskim biciklom.

Ovo je vrlo kratka i lagana biciklistička ruta koja će vas odvesti iz Marije Bistrice do Zeline u Zagrebačkoj županiji. Ruta prolazi dijelom biciklističkih ruta TZO Marija Bistrica. Jednosmjerna ruta.

Biciklistička ruta započinje u središtu Lobora. Nastavljate prema sjeveru  u smjeru Starog Golubovca. Ruta prolazi malo prometnom asfaltnom cestom uz potok Reka.

Biciklistička ruta započinje u središtu Zlatara odakle Varaždinskom ulicom nastavljate prema sjeveru i naselju Martinšćina. Put je u nastavku miran s malo prometa i prolazite kroz naselje Borkovec do Y raskrižja.

Vožnju biciklom započnite u središtu Konjščine gdje ima dovoljno parkirnih mjesta ukoliko dolazite automobilom. Iz središta Konjščine krenite na jugoistok preko pruge do Y raskrižja.

Ekstra teška brdska ruta! Biciklistička ruta provest će vas južnim padinama Ivanščice i pitoresknim brežuljcima kroz naselja Belec i G. Batina. Ruta je vrlo teška i moguće ju je izvesti samo dobrim brdskim biciklom.

Jedina ruta koju su trasirale lokalne turističke zajednice u Županiji u duljoj je varijanti duga 42, a u kraćoj 34 km. Povezuje gradove Oroslavje i Donju Stubicu te općine Stubičke Toplice i Gornja Stubica u Stubičkom ‘Gupčevom’ kraju.

Ruta ‘Rimska cesta’ također je duga 6 km i ide cijela po asfaltu kao ruta ‘Mirna’, ali je linijskog tipa i s vrlo malo prometa na cijeloj trasi.

Ruta ‘Mirna’ smještena u podnožju Strahinjčice kružnog je tipa u obliku trokuta stranica dugih 2 kilometra i prolazi lijepim brdovitim krajolikom punim vinograda s pogledima na velik dio Županije.

Ruta započinje u središtu najvišeg zagorskog općinskog središta Gornjeg Jesenja na Strahinjčici.

Ruta također započinje u središtu Gornjeg Jesenja, ali najprije nakratko vodi prema zapadu, a onda skreće prema jugu i ide 3,7 km dugom i mjestimično dosta oštrom uzbrdicom do naselja Brdo Jesensko

Općina Hum na Sutli, poznata po staklarskoj tradiciji i najvećoj tvornici staklenih boca u Europi, označila je 4,4 km dugu biciklističku rutu nazvanu ‘Šetno-biciklistička staza Druškovec – Orešje – Klenovec.

Ukoliko boravite u Krapinskim ili Tuheljskim Toplicama, a niste ljubitelj suviše napornih biciklističkih izleta, nudi vam se za Zagorje jedinstvena skoro posve ravna linijska ruta.

Svega 12 km duga Biciklistička ruta 1 biser je među lokalnim rutama. Povezuje dva važna turistička odredišta te prolazi lijepim krajolikom po lokalnim uskim asfaltiranim cestama s neznatnim motornim prometom.

Ruta kreće iz Marije Bistrice s Trga Pape Ivana Pavla II, vodi prema jugu prvih 200 metara pješačkom zonom i 200 metara Zagrebačkom ulicom te skreće dolinom potoka Bistrice po uzbrdici za Podgorje Bistričko.

I Biciklistička Ruta 2 ima polazište u Mariji Bistrici, ali vodi prema sjeveru županijskom cestom za Konjšćinu.

Ruta 3 počinje u zaseoku Kovačići udaljenom od Marije Bistrice 1,5 km prema istoku, odakle ruta skreće slikovitom lokalnom asfaltiranom cestom jugu.

I Ruta 4 ima početnu točku u zaseoku Kovačići, od kojeg vodi na sjever istom trasom kao i Ruta 2, ovaj put uzbrdo 1,4 km po asfaltu i 800 metara po makadamu.

Ruta 5 počinje u Vinskom vrhu na Županijskoj cesti Marija Bistrica – Konjšćina, gdje prolazi i Ruta 2, ali odmah skreće u smjeru zapada na lokalnu mirnu usku asfaltiranu cestu prema Tugonici.

Ruta 6 jedina je linijska ruta u općini Marija Bistrica i služi kao poveznica ruta 5, 7 i 8. Polazna točka je u Tugonici odakle ruta ide ravnicom uz rijeku Krapinu 500 metara prema zapadu.

Ruta 7 polazi iz Podgrađa lokalnom mirnom asfaltiranom cestom prema jugu. Prvi kilometar ide ravnicom uz potok Bistricu, a onda skreće desno.

Najzapadnija bistrička ruta ima polazište u naselju Dubovec kod poznatog ugostiteljskog objekta „Lojzekova hiža“.

Iako duga tek 6 kilometara i označena samo malim strelicama sa simbolom bicikla, ruta Klanjec – Sveti Florijan – Goljak Klanječki spada u najatraktivnije rute u Županiji.

Za posjetitelje Tuheljskih Toplica nudi se još jedna lijepa i malo zahtjevnija ruta ‘Putovima dvaju izvora 2’.

Ruta ‘Po zagorskim bregima’ također počinje u Miljani i ide isključivo po asfaltiranim cestama bez mnogo motornog promata, ali je kružnog tipa i nešto teža za vožnju zbog više oštrih strmina.

Ruta ‘Uzbrdo i nizbrdo’ počinje u slikovitom mjestu Miljana pokraj poznatog dvorca uz granicu sa Slovenijom i vodi na sjever dolinom rijeke Sutle.